7.1 Jezični purizam i jezična kritika u hrvatskom jeziku

  • Jadranka Gvozdanović (autor/autorica)
  • Iva Petrak (autor/autorica)
  • Iva Petrak (##default.groups.name.translator##)
  • Jadranka Gvozdanović (##default.groups.name.translator##)

Sažetak

Osnovna karakteristika hrvatskog jezičnog purizma je njegova uska povezanost s hrvatskim osjećajem nacionalne pripadnosti i nacionalne svijesti koje su pak uvijek u međuodnosu s političkom, kulturološkom i društvenom situacijom. Izbacivanjem stranih riječi iz hrvatskog jezika, koje su se onda prevodile na hrvatski ili zamjenjivale već postojećim rije čima, nastojalo se tako očuvati jezični i nacionalni integritet. Ovisno o političkoj situaciji jezični se purizam usmjeravao protiv elemenata iz različitih jezika (prvenstveno talijanskog u 16. i 17. stoljeću, turskog u 18. stoljeću, njemačkog, talijanskog i mađarskog u 19. stoljeću, srpskog u 20. i engleskog u 21. stoljeću). Budući da je purizam u hrvatskom jeziku često povezan s desnim političkim ideologijama te mu se pripisuje pretjerani nacionalizam, isti se često kritizira pa se tako suvremene jezičnokritičke rasprave uglavnom kreću unutar napetog međuodnosa između dvaju polova: purizma i apurizma.

Statistike

loading
Objavljeno
2018-12-07
Jezik
Kroatisch
Ključne riječi
nacionalni identitet, nacionalna svijest, standardizacija, standardni jezik, prevedenice, apurizam