3.4 Jezične institucije i jezična kritika u europskoj perspektivi

Résumé

Članak razmatra ne samo državne institucije koje su politički ovlaštene za normiranje i sustavnu standardizaciju nacionalnog jezika nego i udruženja (primjerice jezična društva ili jezične odnosno kulturne udruge) koje se ovim zadaćama bave bez državnog naloga. Polazeći od toga, u članku se uspoređuju prestižne normativne jezične akademije u Italiji, Francuskoj i Hrvatskoj s ambicioznim jezičnokritičkim aktivnostima u onim zemljama u kojima ne postoje takve institucije. Pritom je svim institucijama, bez obzira na njihovu državnu ili društvenu motiviranost, zajedničko to da u svojem društvu nastoje doprinijeti kultivaciji jezika.