8.4 Jezične ideologije i jezična kritika u talijanskom jeziku

Abstract

U Republici Italiji, uz talijanski, na lokalnoj razini status drugih službenih jezika danas imaju i francuski, njemački, ladinski i slovenski. Ukupno dvanaest manjinskih jezika uživa u Italiji osobit status. Svijest o tome da se prirodni jezici mogu manifestirati u svojim različitim varijantama postoji već od kraja srednjeg vijeka. Postupni proces formiranja firentinskog kao krovnog varijeteta nad različitim narječjima bio je oduvijek popraćen i pozitivnim i negativnim stavovima. Ovi se stavovi mogu svrstati u dvije komplementarne skupine. Dok jedna zagovara jednojezičnost i promiče književnoestetsku, odnosno u svojim kasnijim fazama ideološko-političku argumentaciju, druga je pluralistički orijentirana. Rasprave o raznolikosti varijeteta, stoljećima konkurentnim glotonimima, nazivima za jezične manjine, stavovima prema angloameričkom utjecaju, kao i debate o promjenama norme uslijed takozvane političke korektnosti (political correctness) predstavljene su u članku kao izrazi i nositelji jezičnih ideologija.