4.4 Jezične ideologije i jezična kritika u europskoj perspektivi

Abstract

Jezično-ideološke rasprave i diskursi su u jezicima obrađenim u ovom priručniku (njemačkom, engleskom, francuskom, talijanskom i hrvatskom) povezani s predodžbama o društveno-kulturnom identitetu. Pritom je za one koji na metakomunikativnoj razini promišljaju o jeziku jezične zajednice i jezične institucije u središtu pozornosti bila i ostala adekvatna reprezentacija tog identiteta putem jezika. U petom izdanju priručnika povezujemo koncepte jezične ideologije i jezične kritike s ciljem obuhvaćanja jezično-kritičkih tj. metajezičnih tekstualnih i govornih praksi te s njima povezanih dimenzija društveno-kulturno oblikovanih govornih i pismenih kolektiva koji se odnose na kognitivne funkcije, mentalitete i stavove. Premisa ovog sveska priručnika je da oblici jezične kritike stoje u neposrednom uzajamnom odnosu s jezičnim ideologijama. U komparativnom članku se bavimo sličnostima i razlikama oslanjajući se pritom na sljedeća područja koja su relevantna za jezične ideologije: proces uspostave narodnih odnosno nacionalnih jezika, koji između ostalog utječe na raznolikost varijeteta i popratna pitanja prestiža, njegu jezika, jezični purizam, jezične mislioce, učene krugove, jezične akademije i druge auto ritete (rječnike, gramatike) kao i oblike društvene kritike.